početna strana
english
kontakt
mapa sajta
često postavljana
pitanja
forum
eLearning system

izdvajamo
o Pedagoškom društvu
seminari u organizaciji PDS
tekstovi i praksa
časopis- Nastava i vaspitanje
Učenički palamenti
Vršnjačka medijacija
Nova škola
o sajtu www.pedagog.rs
Mala pedagoška biblioteka
Arhiva projekata
posetite na Internetu:
Ministarstvo prosvete RS
Ministarstvo za dijasporu RS
defektologija.net
Euro<26
a
Društvo psihologa Srbije
www.atc.org.yu
www.maliVElikiLjudi.org
INternet klub
Reformski obrazovni krugovi


 
:: Tekstovi "Radionica" ::
RADIONICA - O ČEMU JE REČ?
gtz

Izdavač: Kancelarija nemačke agencije za tehničku saradnju - GTZ
Projekat: Transformacija sukoba i osnaživanje mladih (Youth empowerment and conflict prevention)
Za izdavača: Birgit Stanzel, Stanislava Vidović i Marija Radovanović
Adresa: Đure Daničića 9, 11000 Beograd,
gtz-psy@eunet.yu

Radionica nije pojam, a ni reč novijeg porekla. Ranije se pod ovom rečju podrazumevalo mesto na kome je nastajalo nešto materijalno, tj. proces u kome se stvarao neki konkretan, materijalan proizvod. Tako smo imali radionicu za izradu obuće, radionicu za proizvodnju odeće, delova za mašine i dr.

Značenje ove reči je kasnije prošireno, tako da ste često mogli da čujete da je iz radionice muzičke kuće izašao upravo završen, svež projekat.

U našem slučaju pod radionicom podrazumevamo specifičan metod rada, kod koga naglasak stavljamo na proces i način rada.

Sa radom u radionicama kod nas se započelo relativno davno, ali je sve do sredine devedesetih godina sa ovim načinom rada bio upoznat relativno mali procenat naših škola. Tada je zaista ovaj pojam bio nepoznanica i misterija za mnoge, ali su već sredinom devedesetih počele da se objavljuju publikacije i priručnici koji su se na interesantan i stručan način bavili radionicama i načinom rada u njima.

Danas možemo da se pohvalimo da je radionica ušla u više od 80 odsto škola, doduše kod mnogih još uvek na mala vrata. Radionice putem kojih se učesnici upoznaju sa nekim novim sadržajem nejčešće se koriste ili u slobodno vreme učenika i nastavnika ili na času razrednog starečine, ali u svakodnevnoj nastavi još uvek se nemali broj nastavnika odlučuje za tradiocionalni način rada.

Razlog za to leži u činjenici da je nedovoljan broj nastavnika prošao obuku na kojoj bi se upoznao sa ovim načinom rada, tako da postoji neznanje o mogućnosti njegove primene u svakodnevnom školskom životu.

Takođe, neki nastavnici se boje da će primenom ovog metoda izgubiti svoj autoritet i da ih učenici neće više poštovati. Takvo razmišljanje takođe izvire iz nepoznavanja samog metoda rada.

Pojedini nastavnici su i zainteresovani da rade na ovaj način, ali se javlja problem da ne znaju kako da sadržaj svog predmeta stave u ovaj kontekst, jer je predavanje ipak ustaljen, a po nekima, i lakši način rada.

Bitno je da postanemo svesni da radionica ne predstavlja suprotnost predavačkom, odnosno tradicionalnom načinu rada. To znači da osoba ne mora da bira da li će da koristi samo jedan od ovih metoda.

Radionica po svojoj suštini jeste različita od predavanja, ali se ovi metodi međusobno dopunjuju. Nekada je dobro da se koristi jedan, nekada drugi način rada, a nekada oni mogu i da se kombinuju.

Cilj svake radionice je da se učesnici usmeravaju ka nekom zajedničkom radu, bilo to sticanje znanja i veština ili izrada nekih konkretnih proizvoda - plakata, crteža i sl., uz prisustvo voditelja koji usmerana njihov rad.

Radionice imaju jasno definisana pravila koja objašnjavaju kako se u njima radi, imaju svoje oblike i tehnike rada i načine provere njihove uspešnosti, alli ono što je zajedničko za svaku radionicu jeste da ona podrazumeva lično i aktivno zalaganje svakog učesnika, raznovrsnost komunikacije, poštovanje različitosti, razvoj tolerancije i međusobnog prihvatanja, razmenu ličnog iskustva i razvoj pozitivnog autoriteta.

Kada se prođe obuka iz radioničarskog rada i kada se shvate njene osnovne karakteristike, ona postaje deo svakodnevnog razmišljanja i veoma lako se primenjuje u radu. Tada ponekad postaje teško raditi na osnovu starih modela, koji se kod nas još uvek odlikuju krutim i netolerantnim odnosom između aktera u procesu obrazovanja, jer se celokupno shvatanje odnosa između učenika i nastavnika menja i dolazi do ''zdravog'' prihvatanja i poštovanja one druge ličnosti.
Tekst preuzet iz knjige "Vršnjačka medijacija - od svađe slađe", izdavač: Kancelarija nemačke agencije za tehničku saradnju - GTZ

RADIONICA - KOMPLETAN TEKST:

Radionica ( .pdf fajl, veličina: 1.152 KB)
Podnaslovi: Definicija radionice; Vrste radionica; Radionica kao oblik učenja; Osnovni princip radioničarskog postupka; Neke konkretne napomene za tok radionice; Radionicarske tehnike i oblici rada; Radioničarska pravila; Autoritet voditelja radionice; Vestine vodjenja radionice; Nešto malo o diskriminaciji, predrasudama i stereotipima; Komunikacija koja vodi nezadovoljstvu i sukobima; Komunikacija koja nas povezuje sa drugima; Veštine slušanja; Jezik neslušanja i neprihvatanja - zastoji u komunikaciji; Jezik slušanja i prihvatanja - aktivno slušanje; Konflikti; Evaluacija radionica; Evaluacija procesa; Evaluacija efekata; Još nešto o evaluaciji; Prilozi za evaluaciju

Radionice za praktičnu primenu:

I Radionica: Upoznavanje
II Radionica: Upoznavanje sa osnovama radioničarskog rada
III Radionica: Vrste radionica i oblici rada u njoj
IV Radionica: Aktivnosti i tehnike radioničarskog rada
V Radionica: Aktivnosti i tehnike radioničarskog rada II DEO
VI Radionica: Još nešto za kraj

ADOBE
Svi tekstovi su u .pdf formatu. Da biste mogli čitati ove tektove morate na Vašem računaru imati instaliran program Adobe Reader. U slučaju da niste u mogućnosti otvoriti fajlove klikom na linkove, potrebno je da sa Interneta preuzmete i instalirate Adobe Reader - program možete besplatno skinuti sa zvaničnog sajta kompanije Adobe
www.adobe.com

 
   

Pedagoško društvo Srbije © 1924.-2008. na Internetu od 2002. sajt osnovala Sonja Žarković
Objavljivanje informacija sa sajta u nekomercijalne svrhe moguće je samo uz navođenje web adrese sajta.
Za sve druge vidove distribucije potrebno je imati izričitu dozvolu administratora i/ili autora sadržaja.
design by: e@leksa